Povijest

Društveno poduzeće TVORNICA CEMENTA s potpunom odgovornošću sa sjedištem u Umagu započelo je sa proizvodnjom cementa 1960. godine. U razdoblju od 1960. do danas poslovalo je pod različitim nazivima te iznosimo nekoliko važnijih detalja iz povijesti:

• izgradnja tvornice trajala je punih 6 godina i 2 mjeseca, počela je 1954. godine i završila 1960. godine,
• redovna proizvodnja tvornice počela je 1962. godine i trajala je do 1964. godine pod nazivom ISTRACEMENT,
• 1966. godine osnovana je nova radna organizacija pod nazivom TVORNICA CEMENTA. Sedam godina poslije toga, tj. do 1973. godine, tvornica je uspješno radila i postizala pozitivne financijske rezultate,
• 1983. godine da bi se stvorile pretpostavke daljnjeg razvoja tvornice, u tijeku priprema početka investicija odnosno faze zatvaranje financijske konstrukcije proistekla je inicijativa da se radna organizacija udruži u SOUR Astra iz Ljubljane i od tada djeluje kao RO Astra Tvornica Cementa s.p.o.
• 1989. godine radna organizacija u SOUR-u Astra ostaje još do kraja te godine i poduzeće djeluje pod sadašnjim nazivom TVORNICA CEMENTA UMAG s.p.o.
• 1994. godine izvršena je pretvorba društvenog poduzeća u trgovačko društvo TVORNICA CEMENTA UMAGA d.d.
• 2001. godine izvršeno preoblikovanje dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću (Tvornica cementa Umag d.o.o. – Društvo),
• 2008. godine uklonjeni posljednji dijelovi nekadašnjeg tvorničkog kompleksa – u potpunosti ugašena tvornička djelatnost,
• 2014. godine u tijeku drugog kvartala, kada je konačno sva prostorno planska dokumentacija usvojena, provodi se postupak izmjena naziva društva u TERRA ISTRIANA UMAG d.o.o. te sukladno planu restrukturiranja i dopuna predmeta poslovanja za ugostiteljstvo i turizam.

Tvornica cementa Umag prostire se na površini od 65 hektara na području Kravljeg rta i sustavno radi na uređenju okoliša. Teren je u širokoj okolini blagopoložen prema obali, gotovo ravan i bez ikakvih kraških fenomena. U neposrednoj blizini obale, u prosječnoj širini od 10,0 m teren pada na razinu mora. Neposredno uz ogradu kompleksa tvornice nalazi se otvoreni kanal oborinske odvodnje za drenažu oborinskih voda šireg područja prosječne širine 6.0 – 8,0 m.

Morsko dno u uvali Posoj formirano je dugotrajnim procesom sedimentacije sitnih čestica mulja terigenog porijekla donesenih potokom Moela i kanalom oborinske odvodnje uz tvornicu. Dubine u maloj uvali uz Fiandaru su manje od 1 metra do udaljenosti 70-80 metara od obale, a zatim rastu po jedan metar na svakih daljnjih 30-40 metara.

Područje pripada u geološkom smislu razdoblju krede kojeg karakteriziraju pločasti sivi i smeđi uslojeni vapnenci, prosječne debljine 200-300 m. U pedološkom smislu područje je crvenica lesivirana, antropogenizirana, duboka, na površini stjenovita 2-10%, nagiba terena 0-8%, djelomično rigolano tlo iz crvenice, te tipična crvenica.

Područje ima slične klimatske osobine kao i cijela zapadna Istra, a to znači prosječno 750-800 mm oborina tijekom godine, vrlo rijedak snijeg koji zadržava najviše 1-2 dana, magle češće u kasnu jesen i rano proljeće, veliki broj sunčanih dana, prosječne ljetne temperature oko 21,5 Celzijevih stupnjeva i prosječne zimske temperature oko 6,3 Celzijevih stupnjeva. Kao dominantan vjetar u Istri, bura (NE) je na tom području najslabija po intenzitetu i učestalosti u odnosu na ostali dio Istre i Tršćanski zaljev i manje utječe na stvaranje valova, dok jugo (SE) stvara visoke valove, ali je zaljev Fiandara zaštićen lukobranom industrijske luke. S maritimnog stanovišta najznačajniji su maestral (NW) koji puše tokom ljeta slabim intenzitetom i punenat (W) koji znatnije utječe na morske mjene i lebić (SW) koji može puhati u jačim udarima.

Prosječne temperature mora kreću se između 8 Celzijevih stupnjeva zimi i 23,5 Celzijevih stupnjeva ljeti, slanost mora kreće se oko 3,75% zimi i 3,45% ljeti, a gradijantske struje iznose od 0,1 do 0,4 čvora, a struje morskih mijena do 0,3 čvora. Najčešće visine valova su 0,5-1,5 metara što odgovara stanju mora III. po ljestvici WMO, ali je znatna učestalost od 2,0 do 2,5 m (stanje mora IV).

Srednja amplituda morskih mijena iznosi cca 60 cm, a srednja ekstremna amplituda cca 80 cm. U ekstremnim slučajevima bura i tramontana mogu smanjiti razinu mora do 50 cm, a jugo može uzrokovati porast razine do 150 cm. U jakim ekstremnijim slučajevima (100-godišnji period) superpozicijom komponenti plimnog vala i ekstremnih valova pod utjecajem vjetra iz W i SW kvadranta stvarna veličina vala može biti veća od 3,0 m što treba uzeti u obzir kod postupaka manevra pri ulasku i izlasku, te da udari bure mogu dostići vrijednost od 30 do 40 čvorova.

Posebno treba naglasiti način na koji se sanira postojeća eksploatacija kamena, gdje se isti kopa ispod nivoa mora kako bi se dobila velika vodena površina prosječne dubine 4,0 metara i u kojoj je obavljeno poribljavanje. Isto tako, svake godine vrši se redovito pošumljavanje i dosad je posađeno preko 6 000 raznih sadnica. Da bi se postigla što efikasnija preventivna zaštita od požara, uzgajaju se ovce koje su time prirodni regulator zaštite. Za spomenuti je da se ostale površine intenzivno obrađuju žitaricama i maslinarstvom.